Blog Glasa Amerike na hrvatskom

utorak, 30.06.2009.

IRAČANI SLAVE POVLAČENJE

Piše Žorž Crmarić

Kao i u svibnju 2003.godine, Iračani su i danas masovno i slavljenički izišli na ulice – prije šest godina proslavljajući američko rušenje Saddama Husseina s vlasti, a sada proslavljajući američko povlačenje iz Bagdada i drugih iračkih gradova.

Između ta dva slavlja leži 4.318 poginulih i 31,354 ranjenih Amerikanaca, te desetine – a neki tvrde i stotine – tisuća mrtvih Iračana, uključujući i 26 današnjih žrtava samoubilačkog bombaškog napada u Kirkuku. Mnogi će se još godinama pitati koja je uopće bila svrha tog rata – ni traga od oružja za masovno uništenje, ni traga od povezanosti Baasističkog režima s al-Qaidom.

Istina, s vlasti je uklonjen jedan od surovijih diktatora svijeta, ali je pažnje vrijedno da se njegovom rušenju najviše radovao drugi diktator – onaj u Iranu, pod čijim su se okriljem, sklanjajući se od surovog bezbožnika Saddama, godinama skrivali brojni šijtski aktivisti koji su danas ugledni političari u Bagdadu.

Jedna od prvih odluka američkog predsjednika Baracka Obame i ono za što se otvoreno i oštro zalagao i tijekom predizborne kampanje bilo je povlačenje iz Iraka, iz rata kojem se usprotivio već u Senatu, gdje je bio u manjini koja je glasovala protiv njegovog započinjanja.

30.06.2009. u 21:24 • 1 KomentaraPrint#

petak, 26.06.2009.

Michael Jackson, između fantazije i tragedije

Piše Bojan Klima

Kojeg će se Michaela Jacksona svijet sjećati?

Zabavljača bez premca, autora albuma Thriller' najprodavanijeg u povijesti diskografije? Ili bizarne kreature koja je, u posljednje vrijeme, najčešće spominjana zbog – najblaže rečeno - prilično neobičnih odnosa s poklonicima najmlađe dobi?

Vjerojatno, podjednako obojice – ako je suditi po napisima američkih listova. Jer, na koncu konca - primjećuje komentator New York Timesa – 'superstar i samotnjak iz posljednjih desetak godina i nisu bili tako daleko jedan od drugoga'. Michael Jackson je, naime, izgradio svoju karijeru na paradoksu. Sedamdesetih, kao osmogodišnja pomalo 'starmala' zvijezda sastava Jackson 5, podsjećao je mnoge na odrasla muškarca, dok se pred kraj svog života trudio ostaviti dojam – djeteta. Jackson je bio i svojevrsni rasni paradoks: Amerikanac afričkog podrijetla, popularan podjednako među svim rasama i na svim stranama svijeta, pred kraj života, uslijed brojnih plastičnih operacija, postajao je sve 'bjelji'.

No, nakon komemoracija i specijalnih programa – kojima ćemo biti bombardirani u nekoliko sljedećih dana – ostat će uspomena na autora hitova poput Billie Jean, Beat It i Thrillera i kreatora 'moonwalka …

Michaela Jacksona – Kralja popa.

26.06.2009. u 07:17 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 23.06.2009.

Iranska implozija

Piše Žorž Crmarić

Ni osam godina rata s Irakom, ni tri desetljeća duga svađa s više od pola svijeta, ni dugogodišnja izolacija, ni međunarodne sankcije čiji popis s vremenom postaje sve duži – nisu ni približno potresli islamsku teokraciju Irana kao nemiri koji su uslijedili nakon predsjedničkih izbora.

Nijedan pokušaj iz inozemstva, ni javni ni tajni, da se potaknu promjene režima ne samo da nije uspio, nego je vješto korišten od strane iranskih vlasti kao opravdanje za – kako se obrazlagalo - „obračune sa slugama inozemnog neprijatelja.“ Pokušali su i ovoga puta, optužujući Sjedinjene države i druge zemlje za poticanje post-izbornih prosvjeda. Te optužbe američki predsjednik Obama danas je nazvao „potpuno lažnim i apsurdnim“ i ponovio da Washington poštuje suverenitet Islamske republike Iran, te se ne miješa u njegove unutarnje stvari.

Američki je predsjednik, međutim, naglasio da „oštro osuđuje“ nasilje protiv nevinih civila, te da duboko žali za svakim gubitkom nevinog života. Ne samo Sjedinjene države nego i međunarodna zajednica – rekao je – „šokirani su i zgranuti prijetnjama, premlaćivanjima i hapšenjima u proteklih nekoliko dana.“

Kao i prije deset godina - kada su tisuće studenta teheranskog sveučilišta, bez ikakve pomoći „stranih sila“, pokrenuli prosvjede koji su bili surovo ugušeni u krvi – tako su i u proteklih tjedan dana stotine tisuća Iranaca, izlažući se životnoj opasnosti, izražavale nezadovoljstvo režimom. Kao i studenti prije deset godina, i masu sudionika sadašnje pobune možemo zvati djecom islamske revolucije, ili djecom onih koji su zbacili Šaha i podržali teokratsku vlast prije tri desetljeća.

Uostalom i Mir Hossein Mousavi - zbog čijeg su izbornog poraza masovni prosvjedi inicijalno i pokrenuti - „prvoborac” je islamske revolucije i bio je dugogodišnji član najužeg kruga ajatole Khomeinija. Pa ipak, kao i stotine tisuća sunarodnjaka, Mousavi je potaknuo pobunu protiv režima u čijem je stvaranju izravno sudjelovao.

Stasala je jedna nova generacija Iranki i Iranaca koja traži pravo da se čuje i njen glas i mišljenje, te da se društvo organizira i po njenim željama, a ne samo po volji i diktatu fundamentalističkog šijitskog klera i njemu lojalnih vjerskih dragovoljaca - Basidža , revolucionarnih gardista - Pasdarana i sljedbenika Božje partije – Hezbollaha.

23.06.2009. u 22:03 • 0 KomentaraPrint#

petak, 19.06.2009.

Kriza dnevnih listova potiče na razmišljanja o naplaćivanju online čitanja

newspapaer
Financijska situacija dnevnih listova u Sjedinjenim Državama nije nimalo blistava. Tijekom posljednje tri godine glavni američki listovi izgubili su od reklama oko 25 posto prihoda, odnosno 11 milijardi i 600 milijuna dolara godišnje. Svi se slažu da se mora nešto poduzeti kako bi se spasilo tradicionalno novinarstvo, a prva stvar koja izgleda logična je naplaćivanje online usluga koje sad većina listova pruža besplatno. Međutim, okončavanje prakse slobodnog pristupa novinskim sadržajima putem Interneta krije u sebi izvjesne rizike, koje možda neke novine neće biti voljne poduzeti. Čitatelji bi se mogli okrenuti od online informiranja, što bi dovelo do pada prihoda od online oglašavanja i to u vrijeme kad većina marketinških kompanija povećava svoje fondove za oglašavanje na Internetu.

Nakon što je u Denveru prestao s izlaženjem list Rocky Mountain News, skupina bivših novinara tog lista pokrenula je web site InDenverTimes, koji je trebao nalikovati novinama, ali bez tiskanog izdanja. Pokrivali su sve ono što pokrivaju tradicionalni listovi - vijesti, sport, kulturu i reportaže. Računica je bila jednostavna – da bi bili financijski uspješni trebaju imati 50 tisuća pretplatnika koji bi plaćali članarinu od pet dolara mjesečno. Nakon dva mjeseca imali su samo oko tri tisuće pretplatnika. Ovaj primjer postavlja pitanje koliko je ljudi spremno platiti da bi čitalo novine na Internetu? Na početku online novinarstva većina listova je pokušavala naplaćivati usluge i skoro svi su od toga odustali nakon što su doživjeli neuspjeh.

S druge strane Arkansas Democrat-Gazette iz Little Rocka predstavlja istinski raritet na američkoj medijskoj sceni – ovaj list danas prodaje više primjeraka negoli je prodavao prije deset godina (većina listova bilježi pad prodaje od najmanje jedne četvrtine u tom razdoblju). Nimalo manje impresivan je list Post Register iz Idaha koji je zadržao svoju nakladu na istoj razini od prije deset godina. Iako ova dva lista imaju znatno manju nakladu od vodećih američkih dnevnika, naveli su mnoge u medijskoj industriji da prouče njihove primjere. U oba ova lista urednici i direktori kažu kako vjeruju da se iza njihova uspjeha krije činjenica što besplatni online pristup čitanja dopuštaju samo korisnicima koji su prethodno pretplaćeni na tiskano izdanje. Svi drugi moraju platiti ako žele čitati Arkansas Democrat Gazette ili Post Register.

Da bi opravdale naplaćivanje čitanja online, novine će se morati koncentrirati na izuzetne sadržaje, trebat će poduzimati više istraživačkih projekata i sastavljati multi-medijske pakete za web, nešto slično što na kablovskoj televiziji rade "premium" kanali poput HBO-a i Showtimea. A da bi novine ostvarile ekvivalent toga, morat će dublje i sveobuhvatnije zadirati u teme, a to neće biti nimalo lak posao uzevši u obzir da su u većini listova smanjene redakcije u bujici otkaza koja je tijekom protekle dvije godine zahvatila tiskane medije.

19.06.2009. u 20:59 • 1 KomentaraPrint#

utorak, 16.06.2009.

Iran, viđen iz Amerike

Piše Žorž Crmarić

Četiri dana nakon predsjedničkih izbora u Iranu, te masovnog izljeva nezadovoljstva onih koji niječu službeno priopćene izborne rezultate – s ocjenom se oglasio i američki predsjednik Barack Obama. Pozvao je na okončanje post-izbornog nasilja, rekao da se ne želi miješati u prijepor o izbornim rezultatima, te naglasio da na temelju viđenog kod Iranaca osjeća želju za promjenom.

Među razlozima suzdržanog reagiranja je i osjetljivost Iranaca na utjecaje iz inozemstva. Kako je to obrazložio predsjednik Obama, „S obzirom na povijest američko-iranskih odnosa, ne bi bilo korisno ostaviti dojam da se američki predsjednik miješa u iranske izbore.” A ta povijest američko-iranskih odnosa obuhvaća i američko organiziranje zbacivanje premijera Mossadeqa pedesetih godina, te snažnu američku podršku zbačenom šahu Pahlaviju sedamdesetih godina.

Gledajući naprijed, ono što je u prvom reagiranju Baracka Obame bilo posebno značajno je ocjena da prosvjednici u Iranu odražavaju rastuću težnju ka promjenama. U prosvjedima je američki predsjednik vidio i težnju ljudi ka „…većoj otvorenosti i široj debati, te većoj demokraciji.“ On je rekao da je na iranskom narodu odluka o tome kako razriješiti prijepor oko izbornih rezultata, ali je dodao da čvrsto stoji uz one koji vjeruju da glas naroda treba slušati a ne potiskivati.

16.06.2009. u 22:22 • 0 KomentaraPrint#

petak, 12.06.2009.

Tragični incident u Muzeju holokausta - reakcija na američko 'skretanje u lijevo'?

Piše Bojan Klima

Oko jedan sat poslijepodne prekjučer 88-godišnji James von Brunn ušetao se u Muzej Holokausta s puškom starom gotovo stotinu godina i otvorio vatru pri čemu je smrtno ranio zaštitara. Drugi zaštitari uzvratili su vatru i pogodili napadača. U trenutku incidenta u muzeju se nalazilo oko dvije tisuće ljudi.

James von Brunn bio je poznat policiji kao bjelački supremacist koji je negirao holokaust, a prema riječima njegove bivše supruge, mržnja prema Židovima i crncima izjedala ga je živog poput raka. Godine 1981. uhićen je zbog pokušaja otmice čelnih ljudi Središnje banke Sjedinjenih Država – razlog ‘visoke kamatne stope’ - zbog čega je odslužio šest godina zatvora. Za odsluženu kaznu von Brunn je na svojim web stranicama krivio "crnačku porotu" i "židovskog suca".

Televizijska mreža CBS navodi da tragični događaj u Washingtonu ukazuje na svojevrsnu obnovu rada brojnih ekstremnih grupa u Sjedinjenim Državama, od kojih su mnoge – ali ne i sve – ultra-desne kao i rasističke orijentacije. 2000. godine postojale su 602 takve skupine. 2008. – 926, rast od pedeset posto – navodi CBS. Ova tv-mreža iznosi podatke o nekoliko nedavnih zločina koji se mogu kategorizirati kao 'zločini mržnje'.

Incidentu u Washingtonu prethodilo je ubojstvo jednog liječnika koji je izvodio pobačaje, u Kansasu, kao i napad na jedan regrutni centar američke vojske u Arkansasu. Za ubojstvo u Kansasu, kako se čini, odgovoran je čovjek koji tvrdi da ga je inspirirala kršćanska vjera, dok je napad u Arkansasu počinio čovjek islamske vjere koji kaže da se 'želio osvetiti za Irak i Afganistan'. U New York Cityju nedavno je otkrivena zavjera da se u zrak digne nekoliko sinagoga – zavjerenici su bili obraćenici na islam, javlja CBS. U Pittsburghu su bila ubijena tri policajca, osoba osumnjičena za njihovo ubojstvo bila je motivirana – kako se čini – ideologijom ekstremno desnih grupa i, kako tvrde mediji, mislila je da policajci žele zaplijeniti njegovo oružje.

Izvješće Ministarstva domovinske sigurnosti nedavno je navelo nekoliko razloga zbog čega se može očekivati intenziviranje 'domaćeg terorizma', pogotovo onog koji je ultra-desne orijentacije. Amerika, kao prvo, prolazi kroz duboku ekonomsku krizu. Drugo, na čelu države je predsjednik koji pripada manjinskoj skupini a koji najavljuje korijenite reforme. I treće, Ministarstvo domovinske sigurnosti je navelo činjenicu da se iz misija u Iraku i Afganistanu vraća sve veći broj vojnika kojima – u sadašnjoj teškoj ekonomskoj situaciji – neće biti lak prijelaz na civilni način života, te je moguća politička radikalizacija nekih od veterana.

Oporbena, Republikanska stranka kritizirala je prvenstveno ovu posljednju tvrdnju – ispravno primjećujući da nije potkrijepljena dokazima, te je zbog toga uvredljiva za sve bivše pripadnike oružanih snaga.

No, tragični događaj u Muzeju holokausta pokazuje da vladina prognoza u pojačanom ekstremno desnom nasilju nije bila netočna.

12.06.2009. u 03:45 • 1 KomentaraPrint#

srijeda, 10.06.2009.

Twitter i društveni sajtovi potencijalni recept za katastrofu u političkoj areni

Nguy?n Ng?c Loane
Kad je bivši predsjedatelj Zastupničkog doma američkog Kongresa Newt Gingrich napao kandidatkinju predsjednika Obame za mjesto u Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država Soniu Sotomayor na Twitteru da je rasist, pokrenuo je nacionalnu debatu glede njene objektivnosti i prikladnosti za najviše sudsko tijelo u zemlji.

Preko 404 tisuće tzv. pratitelja Newta Gingricha na Twitteru moglo je krajem prošlog mjeseca pročitati poruku o jednom govoru koji je sutkinja Sotomayor održala 2001. godine u kojem je rekla otprilike "nadam se bi mudra Latina (žena latinoameričkog podrijetla) s bogatim iskustvom češće izvukla bolji zaključak negoli muškarac bijelac koji nije proživio takav život".

Budući da Twitter dopušta poruke koje imaju najviše 140 slova, Gingrich nije imao prostora za suptilnosti, ali činilo se kao da mu manje izravan način izražavanja nije ni potreban. Zapitao se što bi se dogodilo da je muškarac bijelac rekao da bi ga njegovo iskustvo učinilo boljim sucem od neke Latine. "Novi rasizam nije bolji od staroga" - napisao je tom prilikom Newt Gingrich. "Bijeli rasist bio bi primoran da povuče svoju kandidaturu, Lationoamerička rasistkinja treba učiniti to isto".

Ova posljednja Gingricheva izjava ima u engleskom izvorniku točno 95 slova, odnosno, čak 45 manje negoli to web sajt Twitter dopušta. Ipak, izazvala je pravu poplavu komentara, a sam autor morao se na kraju ograditi rekavši da nije mislio da je sutkinja Sotomayor rasistkinja, već da je njena izjava rasistička.

Drugi primjer: ministar pravosuđa savezne države Utah Mark Shutleff namjeravao se kandidirati za savezno senatsko mjesto u Washingtonu, ali je namjerno otezao sa službenom nominacijom, kako bi podgrijavao spekulacije i dobivao besplatnu medijsku reklamu. Onda je jednog dana mislio da šalje poruku elektronske pošte prijatelju u kojoj je rekao da će kandidaturu objaviti određenog datuma i da ima podršku svih konzervativaca u zakonodavnom tijelu ove savezne države. Problem je bio u tome što poruka nije otišla prijatelju, već je zabunom poslana na Twitter gdje ju je pročitalo njegovih preko dvije tisuće dvjesto pratitelja.

Kako se čini ovi primjeri pokazuju da bilo koji medij koji potiče na trenutnu reakciju, koju se može poslati s popularnog iPhonea ili BlackBerrya, može u političkoj areni izazvati katastrofu. Za političare svakako je dobra ideja da obavještavaju svoje glasače u kratkim porukama o tome što rade, međutim, kratkotrajne koristi ovog načina komuniciranja mogu lako biti zasjenjene dugoročnim problemima koje samo jedna "nepodobna" poruka može izazvati. Jer samo je jedna dovoljna da uzburka političku vodu, koju tisuće "podobnih" neće više lako razbistriti.

10.06.2009. u 15:56 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 07.06.2009.

Može li smjena u Iranu pomoći?

Piše Žorž Crmarić

Od ulaska u Bijelu kuću, predsjednik Obama je u niz navrata ukazao na nužni zaokret u tridesetogodišnjim napetim odnosima Washingtona i Teherana. Izrazima dobre volje oglasio se i nekidan u Kairu, govoreći o uspostavljanju novih, drugačijih odnosa s islamskim svijetom. Američki je predsjednik već sljedećeg dana u Buchenwaldu najoštrije osudio one koji niječu holokaust, poput iranskog predsjednika Ahmadinejada.

Barak Obama je bez postavljanja preduvjeta pružio ruku suradnje i dijaloga Islamskoj Republici Iran. Za samo pet dana, sedamdeset-milijunskom Iranu se pruža prilika da izborom novog predsjednika unese promjene u svoj odnos sa svijetom, pa i Sjedinjenim Državama.

Ukoliko nijedan od trojica protukandidata Mahmouda Ahmadinejada ne uspije kapitalizirati na vrlo lošoj ekonomskoj situaciji u Iranu i sve dubljoj izolaciji zemlje, onda će to značiti da, ne samo jedina teokratska vlast na svijetu, nego ni većina njenih sljedbenika, ne žele odustati od umišljanja da imaju misiju predvođenja svih muslimana svijeta u borbi protiv onih s drugačijim svjetonazorom.

Najozbiljniji protukandidat sadašnjem iranskom predsjedniku je arhitekt, slikar i predsjednik Iranske akademije umjetnosti Mir Hossein Mousavi. Zadnjih dvadeset godina nije bio politički eksponiran, ali ga se svijet sjeća kao predsjednika iranske vlade od 1981. do 1989. - u vrijeme ajatole Khomeinija i krvavog iransko-iračkog rata. Tada je u pravilu bio opisivan kao tehnokrat koji uspijeva u teškim vremenima osigurati funkcioniranje ekonomije, umjereni političar bez dara za ideološke rasprave…

Danas, Mir Hossein Mousavi sebe predstavlja kao reformatora i obećava mijenjanje ekstremističkog imidža Irana u svijetu. Ovaj povratnik u političku arenu obećava više političkih sloboda – uključujući osobne slobode i privatne televizijske postaje.

Ishod iranskih izbora u petak nesumnjivo će utjecati i na tok i tempo normalizacije odnosa Teherana sa svijetom, uključujući i sa Sjedinjenim Državama.

07.06.2009. u 20:02 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 03.06.2009.

Sučeljavanje s anti-amerikanizmom

Piše Žorž Crmarić

Američka ispitivanja javnog mnijenja u arapskim zemljama pokazuju da oko 77 posto građana ima negativno mišljenje o Sjedinjenim Državama. U isto vrijeme, međutim, 45 posto Arapa ima pozitivno mišljenje o američkom predsjedniku Obami.

Nakon osmogodišnjeg erodiranja ugleda Sjedinjenih Država u islamskom svijetu, popularnost Baracka Husseina Obame proširila se – sudeći po statističkim podacima – i na islamski, odnosno arapski svijet. Tu činjenicu američki predsjednik od samog dolaska na vlast stavlja u funkciju obnavljanja narušenih odnosa s arapskim, odnosno islamskim svijetom.

Samo osam dana nakon inauguracije, Obama je dao svoj prvi veći televizijski intervju – TV mreži al Arabiya, da bi poručio: „Moj zadatak u odnosu na muslimane svijeta je da ih uvjerim da Amerikanci nisu njihovi neprijatelji.”

Dva i pol mjeseca kasnije, američki predsjednik odlazi u prvi međunarodni posjet preko Atlantika i slijeće u – Turskoj, gdje u parlamentu u Ankari poručuje: „Sjedinjene Države nisu i nikada neće biti u ratu s Islamom.”

Obraćanje Baracka Husseina Obame muslimanima svijeta iz Kaira nastavak je njegove inicijative da – unatoč svim preprekama, kočnicama i sumnjičavim optužbama – pokuša uvjeriti arapski i širi muslimanski svijet općenito da Sjedinjene Države imaju iste interese i ciljeve kao i oni: mir i prosperitet.

03.06.2009. u 22:34 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>



< lipanj, 2009 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (3)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (4)
Lipanj 2011 (5)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (4)
Ožujak 2011 (5)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (8)
Veljača 2010 (7)
Siječanj 2010 (6)
Prosinac 2009 (8)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (9)
Rujan 2009 (7)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (5)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (7)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (10)
Prosinac 2008 (10)
Studeni 2008 (11)
Listopad 2008 (2)

Komentari da/ne?

Postanite naš fan na Fecebooku

GlasAmerike na Facebooku

Opis bloga

Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...

Linkovi

Glas Amerike na hrvatskom




Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se