Blog Glasa Amerike na hrvatskom

petak, 30.09.2011.

Latinoamerikanci postaju 'Anglosi'

Piše Bojan Klima

Američki mediji a često i demografi posljednjih godina predviđaju da će bijelci u dogledno vrijeme, negdje do 2050., u Sjedinjenim Državama postati manjina.

Međutim, podaci iz prošlogodišnjeg popisa stanovništva pokazuju da sve ovisi o tome kako se definira pojam rase. A to pri popisu stanovništva čini, često i potpuno nesvjesno, svaki građanin za sebe.

U američkom društvu postoji neformalni konsenzus o tri glavne rasne skupine – koje se kolokvijalno nazivaju 'Black', 'White' i 'Hispanic'. Međutim, u popisu stanovništva iz 2010. dobar dio 'hispanika' – građana latino-američkog podrijetla – odlučio se deklarirati bijelcima.

Zapravo, rast broja bijelaca u Sjedinjenim Državama u posljednjem desetljeću uvelike se pripisuje rastu latino-američke zajednice. U odnosu na 2000. godinu, broj bijelaca u SAD se povećao za 14. milijuna, za 6.5 posto, i njih sada u Sjedinjenim Državama živi oko 231 milijun.

Za dobar dio tog rasta , oko 74 posto, 'zaslužna' je latino-američka zajednica, koja se – zahvaljujući nizu društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika – sve više identificira s većinskom, bjelačkom populacijom.

Iskustvo latino-amerikanaca u Sjedinjenim Državama slično je iskustvu Iraca, Talijana i Židova, etničkih grupa koje su - na početku svoje 'američke Odiseje' - također bile smatrane posebnim 'rasama', a danas su - 'Anglosi'.

30.09.2011. u 22:34 • 0 KomentaraPrint#

petak, 23.09.2011.

Palestina na East Riveru

Piše Bojan Klima

Palestinci su danas Ujedinjenim narodima podnijeli zahtjev za punopravnim članstvom u svjetskoj organizaciji. Sjedinjene su Države najavile da će vetom u Vijeću sigurnosti blokirati taj zahtjev. Washington smatra da se palestinska država može uspostaviti jedino putem izravnih pregovora Izraela i Palestinaca, u okviru mirovnog procesa.

Palestinski pokušaj proglašenja državnosti kroz proceduru u Ujedinjenim narodima pozorno prate i dvije američke etničke zajednice, židovska i arapska. Njihov angažman na tom planu primjer je kako američka vanjska politika ponekad postaje element 'domaće' političke scene. I arapska i židovska zajednica u pravilu glasaju za Demokratsku stranku, ali ankete pokazuju da su američki Židovi – ili barem jedan dio njih – razočarani navodno odveć mlakom podrškom predsjednika Obame Izraelu. Oporbeni republikanci zato nastoje 'preoteti' demokratima barem dio glasova u toj zajednici, poznatoj po angažmanu, dobroj organiziranosti i općem interesu za politiku.

Što je u temeljima američke podrške Izraelu? Angažman raznih američkih dijaspora – kojih u Sjedinjenim Državama ima iz doslovce cijelog svijeta - vrlo je važan. No, moglo bi se reći da bi Amerika, vjerojatno, podržala Izrael kada u njoj ne bi živio niti jedan Židov.

Zbog čega? Zbog toga što je Izrael, po određenim vrijednostima – političkim, društvenim, kulturnim i ekonomskim – Americi bliži od ostalih zemalja na Srednjem istoku.

I nije tako samo u slučaju Izraela. Iako ne treba zanemariti i druge, geo-političke i strateške interese, te vrijednosti možemo naći i u temelju američkog savezništva s Južnom Korejom, s Tajvanom, s hladnoratovskom Zapadnom Njemačkom, pa konačno, i u američkom partnerstvu sa Sarajevom i Zagrebom u ratu prije dvadeset godina.

U tim prijeporima, Washington je našao partnera u zemlji koja – u danom kontekstu - zastupa ideje otvorenog društva: demokracije, tržišta i poštivanja prava manjina. Prema međunarodnim kriterijima, Izrael je jedino slobodno, demokratsko društvo u regiji. Palestina će to vjerojatno jednog dana također biti, ali će svoju državnost – kako se čini - morati 'izboriti' na terenu, u izravnim pregovorima sa svojim susjedom.

23.09.2011. u 20:53 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 15.09.2011.

'Država' kriva za sve, dok ne zagusti

Piše Bojan Klima

Amerika se ponovno podsjetila posljedica recesije iz 2007. i 2008. prije nekoliko dana, kada su objavljeni podaci Ureda za popis stanovništva o siromaštvu u Sjedinjenim Državama. 2010. u siromaštvu je živjelo više od 46 milijuna Amerikanaca, oko 15 posto stanovništva. Kada su u pitanju najmlađi Amerikanci, prema podacima Ureda za popis stanovništva prošle je godine u siromaštvu živjelo više od petine djece. Gotovo 50 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje.

To su zabrinjavajući podaci u trenutku kada je ekonomski rast anemičan, stopa nezaposlenosti razmjerno visoka a obje stranke najavljuju drastične mjere državne štednje. Ona obično pogađa javne programe koji pomažu siromašnima – socijalnu pomoć, naknade za nezaposlene, dječje doplatke, bonove za hranu te državno zdravstveno osiguranje za najsiromašnije.

Nekoliko republikanskih političara koji se natječu za predsjedničku nominaciju svoje stranke prošlih je tjedana često citiralo Johna Kennedyja koji je prije više od pedeset godina rekao da je 'zapošljavanje najbolja socijalna politika'.

Međutim, u situaciji kada oko 25 milijuna Amerikanaca ili traži posao ili ga ima ali samo na ograničeno radno vrijeme, postaje očigledna važnost mjera socijalne politike – bez kojih bi siromašnih bilo i više. Kako piše New York Times, podaci Ureza za popis stanovništva pokazuju da je samo porezna olakšica za ljude s niskim prihodima od siromaštva 'spasila' nekih 3 milijuna Amerikanaca, a državni bonovi za hranu i do 3 i pol milijuna. Isto se može reći i za državno mirovinsko osiguranje te naknade za nezaposlene. Da njih nema – procjenjuje Ured za popis stanovništva – siromašnih bi bilo 17 milijuna više.

Američka javnost s razlogom kritizira državnu rastrošnost i rasipanje novca na mnogim područjima. No, na određenim područjima – na primjer, kada je riječ o pomoći siromašnima, nezaposlenima, ljudima starije dobi i djeci – državu nitko ne može zamijeniti.

15.09.2011. u 21:01 • 0 KomentaraPrint#

petak, 09.09.2011.

Rat - najslabija poluga u obrani od terorizma

Piše Bojan Klima

Jedna je američka anketa ovih dana pitala građane koja su sredstva u borbi protiv terorizma u posljednjih deset godina bila efikasna a koja nisu. Ratovi u Afganistanu i Iraku ocijenjeni su kao najmanje efikasne poluge u obrani od terorista.

Mjere kao što su povećana sigurnost na aerodromima ili odluka da se osnuje Ministarstvo domovinske sigurnosti podržalo je sedamdeset posto ili više ispitanika ankete lista Washington Post i mreže ABC, razvrstanih u kategorije 'demokrati', 'republikanci' i 'neovisni'.

Međutim, kada su u pitanju invazije na Afganistan i Irak – koje su bile pokrenute kao izravni odgovor na terorističke napade na New York i Washington – američka je javnost vrlo podijeljena . Jedva polovica ispitanika – 52 posto – smatra da je misija u Afganistanu zaslužna za smanjenje terorističke prijetnje. 46 posto smatra da nije. Reakcija na rat u Iraku još je negativnija – 53 posto smatra da ova misija nije bila učinkovita kada je riječ o smanjenju terorističke prijetnje po Ameriku, dok 46 posto smatra suprotno.
Rat u Iraku posebno polarizira Amerikance – dvostruko je više onih koji ga smatraju 'izrazito neefikasnim' u borbi protiv terorizma od onih koji ga smatraju 'izrazito efikasnim'. Ali 71 posto ispitanika koji se smatraju 'republikancima' smatra da je ova misija bila uspješna – dok tako misli samo 32 posto demokrata te 43 posto ispitanika koji su 'neovisni'.

Misija u Afganistanu manje je politizirani rat. 'Efikasnim' sredstvom u borbi protiv terorizma smatraju ga neznatne većine republikanaca i neovisnih, te nešto manje od polovice demokrata. Što se tiče podjele po spolu, muškarci su znatno skloniji ratove u Afganistanu i Iraku smatrati 'efikasnim sredstvima' nego što je to slučaj kod žena.

U usporedbi s otvorenim ratom, američka javnost ima više povjerenja u druge mjere u borbi protiv terorizma. To se posebno odnosi na pojačanu javnu sigurnost, pogotovo na prometnim čvorištima, te na ciljane vojno-obavještajne udare po terorističkim metama. 84 posto ispitanika smatra da su mjere sigurnosti na aerodromima i državnim objektima efikasan način obrane. 77 posto ispitanika smatra da su elektronsko prisluškivanje i druge tehnike obavještajnog praćenja osumnjičenika za terorizam također bile efikasne mjere obrane. Likvidacija Osame bin Ladena također je Ameriku učinila sigurnijom – 46 posto ispitanika smatra da je to bila 'vrlo efikasna' anti-teroristička mjera, dok 77 posto smatra da je bila 'efikasna'. 76 posto ispitanika podržava praksu zračnih udara bespilotnim letjelicama po lokacijama u Pakistanu i Jemenu, za koje se smatra da ih koriste teroristi.

Gledajući ukupno, anketa pokazuje da su republikanci – u odnosu na demokrate i neovisne - skloniji sve poduzete anti-terorističke mjere smatrati 'efikasnima'. To posebno dolazi do izražaja kada je riječ o najkontroverznijoj od njih – elektronskom prisluškivanju telefonskih razgovora. Taj program administracije Georgea W. Busha pozitivno je ocijenilo 93 posto anketiranih republikanaca.

09.09.2011. u 21:17 • 0 KomentaraPrint#

petak, 02.09.2011.

Nije moglo u srijedu; može u četvrtak

Piše Bojan Klima

Predsjednik Obama želio je održati govor na temu zapošljavanja na zajedničkom zasjedanju oba doma Kongresa slijedeću srijedu, pred televizijskim kamerama. Međutim, predsjedatelj Zastupničkog doma John Boehner je to odbio - rekao je da predsjednik u tom terminu – odnosno tog dana - to ne može učiniti, ‘zbog kongresnog dnevnog reda i potreba osiguranja’.

Umjesto toga, Boehner je predložio da ¸predsjednik Obama govor odgodi za jedan dan, za četvrtak.

Nakon dosta natezanja, Bijela kuća je popustila i pristala na Boehnerov prijedlog.

Srijeda sljedeći tjedan nije odgovarala republikancima zato što njihovi predsjednički kandidati imaju debatu u udarnom televizijskom terminu, istom onom koji želi Bijela kuća za predsjednikov govor. No u četvrtak - kad će govor biti održan - igra se prva utakmica sezone profesionalne lige američkog nogometa. Budući da se radi o najpopularnijem sportu u Americi, pitanje je koliko će Amerikanaca gledati utakmicu, a koliko, pak, predsjednikov govor.

Američki predsjednici obično se obraćaju zajedničkom zasjedanju oba doma Kongresa u slučaju rata ili izvanrednih prilika. Predsjednik Bush sazvao je takav govor nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine, a predsjednici Clinton i Obama kako bi izvršili pritisak za provođenje reforme zdravstva. Inače, zapošljavanje je pitanje koje trenutno dominira političkom scenom a tako će biti i u sljedećoj predsjedničkoj izbornoj kampanji. Službeno, gotovo 14 milijuna Amerikanaca je nezaposleno no ekonomisti kažu da je stvarni broj gotovo dvostruko veći.

Termin ovakvih, izvanrednih, predsjedničkih obraćanja Kongresu i naciji u prošlosti su Bijela kuća i čelništvo Kongresa prvo neformalno ugovorili, a tek potom se on objavio.

Činjenica da je takva praksa prvi put izostala govori o užarenoj političkoj, odnosno izpolitiziranoj atmosferi u Washingtonu.

02.09.2011. u 21:01 • 1 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>



< rujan, 2011 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (3)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (4)
Lipanj 2011 (5)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (4)
Ožujak 2011 (5)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (8)
Veljača 2010 (7)
Siječanj 2010 (6)
Prosinac 2009 (8)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (9)
Rujan 2009 (7)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (5)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (7)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (10)
Prosinac 2008 (10)
Studeni 2008 (11)
Listopad 2008 (2)

Komentari da/ne?

Postanite naš fan na Fecebooku

GlasAmerike na Facebooku

Opis bloga

Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...

Linkovi

Glas Amerike na hrvatskom




Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se